Vesti

Vesti iz sveta nauke

Astronomski kamp Letenka 2010

Od 15. do 18. jula biće održan X Astronomski kamp “Letenka”. Kao i prethodnih godina program kampa je raznovrsan i sastoji se od niza predavanja, radionica, demosntracija, prezentacija, tribina itd. Iako ima i stručnih predavanja, većinom su ona popularna i razumljiva za svakog sa srednješkolskim znanjem. Sem toga, teme predavanja su uvek zanimljive i aktuelne. Neki programi imaju takmičarski karakter (takmičenje u otkrivanju određenih nebeskih objekata, astronomski kviz itd.).

Kamp je namenjen svima onima koji žele da saznaju, nauče ili da drugom prenesu svoje znanje (uglavnom su to studenti i srednješkolci, ali ima i čitavih porodica sa sasvim malom decom). To znanje je raznovrsno, od toga kako je nastao svemir i kako su napraljveni hemijski elementi pa do Zvezdanih staza i Ratova, tj. do naučne fantastike. Učesnici kampa su sa svih strana, najviše iz Srbije, ali i iz svih bivših republika.

Kamp organizuje Astronomski magazin uz pomoć prijatelja. Kamp finansijski pomaže Porkajinski sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj i PMF u Novom Sadu. Više informacija o kampu možete naći na sajtu organizatora.

Izvor: Svet nauke, Astronomski magazin

“Habl” u 3D

Pre oko godinu dana izvršena je poslednja opravka svemirskog teleskopa „Habl“. Sedam astronauta je posetilo „Habl“ šatlom „Atlantis“. Njih četvorica su tokom 13 dana, u pet svemirskih šetnji, uz pomoć ručno upravljane robotske ruke šatla, zamenjivali pokvarene instrumente i dodavali nove, a zamenjeno je i šest „Hablovih“ baterija, svaka mase po 57 kilograma, koje su stare koliko i sam teleskop. Naročito je bila neophodna popravka elektronike nakon velikog kvara u septembru 2008. godine. Tokom misije posada je stigla i da telefonski razgovara sa predsednikom Obamom, kao i da postuje na Twitter-u o svom radu.

Zbog čega se sada podsećamo misije od pre godinu dana? Između ostalog, posada „Atlantisa“ sa sobom je na put nosila specijalnu IMAX-ovu kameru, kojom je dokumentovala radove na Hablu. U martu ove godine, mesec dana nakon što je teleskop proslavio dvadeset godina svog postojanja, premijerno je prikazan ovaj dokumentarac. Film je urađen u popularnoj 3D tehnologiji, ponovno proslavljenoj poslednjih meseci filmovima „Avatar“ i „Alisa u zemlji čuda“ i traje svega 45 minuta.

„Hubble 3D“ režirao je Toni Majers, a narator je poznati glumac Leonardo DiKaprio. Film započinje pregledom „Hablove“ istorije, dok su u glavnom delu snimci radova posade. Na kraju, predstavljen je Kosmos onako kako smo ga upoznali uz pomoć „Habla“.

Za sada nije poznato da li će se i kada ovaj film pojaviti i kod nas. Trejler filma možete pogledati na: http://www.youtube.com/watch?v=SO4ZWJlROwE , a zvanična stranica na IMAX-ovom sajtu je (izuzetno spora tokom učitavanja, samo za brze konekcije): http://www.imax.com/hubble/ .

Istorijski sudar

Juče, 30. marta 2010. godine, u 13:06 po lokalnom (i našem) vremenu, nakon dva neuspela pokušaja ranije tokom dana, u Velikom hadronskom sudaraču (LHC-u) u istraživačkom centru CERN kod Ženeve, postignut je sudar dva protona iz dva protonska snopa ubrzana do rekordne energije od 7 TeV (sedam biliona elektron-volti). Iako zanemarljivo mala energija za svakodnevni svet oko nas, za jedan proton ova energija znači brzinu od 99,9999 procenata brzine svetlosti. Otvorena je sezona lova na tamnu materiju, nove sile, nove dimenzije, supersimetrične čestice i Higsov bozon.

Ovim događajem LHC je utvrdio svoju poziciju najvažnijeg tekućeg eksperimenta na svetu. Od nezamislivo obilnih gomila podataka koji će biti dobijeni tokom sudara visokoenergetskih čestica u 27 kilometara dugačkom podzemnom tunelu fizičari očekuju da izvedu zaključke koji bi mogli promeniti naše poimanje sveta. Postojanje teoretski predviđenih i postuliranih čestica i oblika materije trebalo bi da bude potvrđeno u bliskoj budućnosti, simuliranjem uslova u kojima se svemir nalazio tek nekoliko trenutaka nakon Velikog praska.

Od stotine milijardi protona u snopovima, svega po nekoliko će se sudariti tokom jednog eksperimenta. Prema trenutnim planovima, LHC će raditi svakodnevno tokom narednih godinu i po do dve godine dana tokom kojih se očekuju rezultati koji bi potvrđivali trenutno prihvaćenu teoriju čestica znanu kao Standardni model, nakon čega bi se krenulo u potragu za famoznim Higsovim bozonom. Nakon ovog, naučnici se nadaju uspešnog perioda, LHC će ponovo biti ugašen zbog radova u okviru neophodnog rutinskog održavanja, provera i eventuelnih opravki. Nakon toga, LHC bi trebalo da se pokaže u svojoj punoj snazi, ubrzavajući subatomske čestice do energija od 14 TeV!

Iz CERN-a ponovno napominju i da pri ovim sudarima zaista može doći do pojave minijaturnih crnih rupa, ali i da bi novonastali objekti gotovo momentalno isparili, te nema razloga za strah da eksperimenti u LHC-u predstavljaju ikakvu opasnost po Zemlju i život na njoj.

Piramida u Petnici

Izvor: Vreme

Pise: Slobodan Bubnjevic

Učenici su u Petnici napravili su stvarni objekat koji ima samo – dve dimenzije

Kako je u blizini Valjeva u stvarnosti napravljen fraktal i to od šest hiljada slamčica iz Mekdonaldsa? Za razliku od režisera Džejsma Kamerona koji je na dvodimenzionalnom platnu stvorio trodimenzinalni svet, učenici u Petnici napravili su stvarni objekat koji ima samo – dve dimenzije.

Polaznici Istraživačke stanice Petnica napravili su prošle nedelje fizički najveći fraktalni objekat u Evropi – pet metara visoku piramidu od 6144 slamčice iz Mekdonaldsa koja predstavlja takozvani sunđer Sjerpinskog. Mada odavno poznata u matematici, ova piramida je sasvim neuobičajena stvar, pošto je to nešto što stoji u prostoru, a ima – samo dve dimenzije.