Stefan Luketa
Stefan Luketa je rođen 18. aprila 1990. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju prirodno-matematičkog smera je završio u Novom Sadu, a trenutno studira biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu. Interesuju ga mnoge biološke nauke, a ponajviše mikrobiologija, megaklasifikacija i filogenija živih bića. Saradnik je na sajtu BioNet škole gde piše stručne tekstove iz većeg broja bioloških oblasti, a takođe uređuje i biološki rečnik na ovom sajtu. Objavio je veći broj crteža protista, ćelijskih organela i gljiva u okviru albuma pod nazivom "Oblici života", kao i više od 1000 fotografija prirode u okviru 11 albuma. Piše naučno-popularne tekstove za sajt Viva Fizika, a ima i tri bloga - Algoloblog, Drvo života i Photo biology. Na prvom objavljuje stručne tekstove iz oblasti algologije, na drugom se nalaze kratki članci o taksonima živih bića kao i o stukturama ćelije, dok je treći posvećen fotografijama prirode. Na svom YouTube kanalu publikuje online predavanja na razne teme iz biologije, albume fotografija i putopise. Saradnik je i na sajtu "Tree of Life" gde publikuje svoje fotografije prirode.
Homepage: http://stefann90.blogspot.com
Posts by Stefan Luketa
Živi svet Fruške Gore
Jul 14th
Kada se pomenu zanimljivi detalji žive prirode obično se pomisli na udaljene prašume, a da se i ne zna šta sve kriju šume Balkanskog poluostrva. Većina ljudi će odmah pomisliti „Milion puta sam šetao šumom i ništa osim zelenila nisam video“. Međutim, iskusnom botaničaru će i obična livada biti zanimljiva, čak i ako na prvi pogled nema zanimljivih cvetova na njoj. Koliko se samo različitih vrsta iz familije trava krije na tim livadama samo botaničari znaju. A možete saznati i vi ako malo usporite hod i zabijete nos u zelenilo livade. A tek su šume posebna priča…
Klasifikacija živih bića
Jan 17th
Snažan razvoj molekularne biologije u drugoj polovini XX veka je doveo do velikih revolucionih shvatanja u biologiji. Jedna od najvećih revolucija u oblasti sistematike živih bića bilo je saznanje da na nivou ribozomskih RNK postoje među pripadnicima prokariotskih organizama dve velike grupe – bakterije i arhebakterije. One se međusobno razlikuju onoliko koliko se razlikuju od organizama koje odlikuje eukariotska organizacija. Vouz i Foks su 1977. godine predložili model klasifikacije živih bića na tri domena: bakterije, arhebakterije i eukariote. Model klasifikacije koji su predložili Vouz i Foks ne pominje viruse, jer se prema mišljenju većine današnjih biologa ne smatraju živim bićima već strukturama izgrađenim od proteina i nukleinskih kiselina. Razlog leži u činjenici da su virusi nesposobni da se samostalno dele i rastu, kao i da mogu da formiraju kristale poput minerala. Postoji više hipoteza o nastanku virusa ali je danas široko prihvaćena ona po kojoj su virusi nastali nezavisno, odvajanjem DNK od ćelije i njenom autonomnom replikacijom, uz korišćenje metaboličke mašinerije ćelije domaćina za svoje razmnožavanje. Prema ovoj hipotezi, virusi su srodniji svojim domaćinima nego jedan sa drugim. I pored ovakvih shvatanja, ovde će se virusi razmatrati kao domen živih bića. U ovom tekstu će biti prikazana klasifikacija koju je sastavio Stefan Luketa 2009. godine i koja podrazumeva klasifikaciju pet domena živih bića. More >
Karl Line u XXI veku
Jan 17th
U toku XVII veka postalo je jasno da je raznovrsnost živih bića neverovatna. Mnoge ekspedicije i prekookeanska putovanja su pokazala čovečanstvu da je neophodno uvesti red u biologiju i time početi sistematičnije izučavanje žive prirode i njenih pojava. Od tog perioda do danas su se sukobila mnoga mišljenja i dovela do formiranja većeg broja pravaca koji teže da odgovore na pitanje kriterijuma i metoda kojima se treba voditi pri formiranju klasifikacionog sistema živih bića. Taksonomija je oblast sistematike koja se bavi proučavanjem principa, metoda i pravila klasifikacije. Drugim rečima, taksonomija je nauka o taksonomskim jedinicama. Njen zadatak je stvaranje najracionalnijeg subordiniranog sistema taksonomskih kategorija u cilju klasifikacije. Tvorac klasifikacije Karl Line je sredinom XVIII veka prvi predložio sistem pravila koja bi trebalo da uvedu red u biološke nauke, ali Vili Hening je u drugoj polovini XX veka pokušao da revolucionarnim idejama iz temelja sruši principe koji su u biologiji dogmatično vladali dva veka. Danas, pred biolozima je zadatak da se opredele za jedan od ova dva pristupa. Da li je Karl Line još uvek autoritet u ovoj oblasti ili ne, pitanje je… More >
