Archive for June, 2010
Fraktali – II deo
Jun 21st
Fraktalna dimenzija. Poznato je da tačka ima nula dimenzija, linija jednu, ravan dve, a svet oko nas, onako kako ga mi svakodnevno posmatramo, tri dimenzije. Ovde govorimo najpre o topološkoj dimenziji. Zamislimo sada jednu liniju. Ukoliko je dupliramo u jednom (i jedinom, jer linija ima jednu dimenziju) postojećem pravcu, dobićemo duplo veći od polaznog objekta. Ukoliko kvadrat u ravni dupliramo u svakoj mogućoj dimenziji (duplo povećamo stranice kvadrata), dobićemo četiri puta veći objekat. Sličnim postupkom za kocku u prostoru dobićemo kocku osam puta veću. Dakle, ukoliko uzmemo objekat linearne dužine jednake 1 u D-dimenzionalnom prostoru i smanjimo njegovu veličinu l puta u svakoj od dimenzija, biće nam potrebno
dobijenih smanjenih objekata da samoslično pokrijemo početni objekat. Odatle, topološka dimenzija posmatranog prostora data je sa
, gde je
, recimo, prirodni logaritam ili logaritam sa osnovom 10.
Matematički prostor koji je najbliži našim shvatanjima jeste trodimenzionalni prostor Euklidske geometrije. U Euklidskom prostoru razdaljina između dve tačke je obična prava linija. U matematici postoji uopštenje ovog prostora, metrički prostor koji je definisan skupom i razdaljinom između elemenata skupa. Odabirom te razdaljine, odnosno metrike, možemo kreirati različite oblike prostora. Tako, naprimer, Rimanova geometrija proučava zakrivljeni prostor koji predviđa Opšta teorija relativnosti. U ovakvim, drugačijim prostorima, topološka dimenzija takođe ima svoje uopštenje. Hauzdorfova (ili Hauzdorf-Besicovič) dimenzija je nenegativni realni broj koji se može povezati sa bilo kojim metričkim prostorom. Hauzdorfova dimenzija tačke je, kao i topološka, jednaka nuli, za liniju je jedan, a za ravan dva itd. Međutim, Hauzdorfova dimenzija može imati i vrednosti između celih brojeva za mnoge nepravilne skupove metričkih prostora, pa tako i za samoslične skupove – fraktale. Hauzdorfovu dimenziju kod fraktala nazivamo još i fraktalna dimenzija. More >
Fraktali – I deo
Jun 18th
Svoju knjigu „Fraktali svuda“ Majkl Barnsli s pravom započinje rečima: „Fraktalna geometrija učiniće da sve posmatrate drugačije. Postoji opasnost u daljem čitanju. Rizikujete da izgubite svoje dečje poglede na oblake, šume, galaksije, lišće, pera, cveće, kamenje, planine…“
Uistinu, fraktali su svuda oko nas. Ne samo u obliku i izgledu stvari koje nas okružuju, već i u samoj srži raznih fenomena, u funkcijama koje opisuju jednostavnije i kompleksnije sisteme i procese. Veoma važnu primenu našli su u teoriji haosa. Naravno, umetnost ih takođe iskorišćava do krajnjih granica.
Ne postoji jedinstvena, sveobuhvatna definicija fraktala. Verovatno najbliža bi bila ona koju je dao zvanični začetnik matematičke oblasti koja se bavi fraktalima, Benoa Mandelbrot: “Hrapav ili izlomljeni geometrijski oblik koji može biti podeljen u delove, od kojih je svaki (barem približno) umanjena kopija celine“. More >
XXVIII Beogradski Astronomski Vikend
Jun 13th
Planetarijum na Kalemegdanu, 18-20. JUN 2010.
PROGRAM PREDAVANjA I AKTIVNOSTI
Petak, 18. jun 2010.
17:00 – SVEČANO OTVARANJE – prof. dr Jelena Milogradov- Turin, predsednik ADRB
17:15 – „GIGA GALAXY ZOOM – rad u Hablovom timu Evropske svemirske agencije“ – Ivana Horvat, astronom, Novi Sad
17:35 – „NASTANJIVI SVETOVI“ – Jovan Aleksić, fizičar, saradnik ADRB, finalista takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2008“
18:05 – „PUT KROZ MIKROKOSMOS“ – dr Tijana Prodanović, Prirodno-matematički fakultet Novi Sad, pobednik takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2008“
18:40 – „DA LI I KAKO ŠTITIMO PLANETU?“ – dr Milica Kašanin Grubin, profesor Fakulteta zaštite životne sredine, Univerzitet EDUKONS, Sremska Kamenica
19:15 - PAUZA
19:30 – INFLACIONA PARADIGMA – KOSMOS KAO „ŠTAMPARIJA“ – prof. dr Goran Đorđević, Prirodno-matematički fakultet u Nišu
20:15 – „MODEL POPULARIZACIJE NAUKE KROZ SAJT www.viva-fizika.org“ – Milija Jovičić, finalista takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2009“
20:35 – „KAKO SE RODILA ASTROBIOLOGIJA – priča o ekstremofilima“ – Ilija Bilić, finalista takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2009“
21:05 – „LETNJA ŠKOLA ASTRONOMIJE – projekcija kratkog filma sa Golije 2007“ – Aleksandar Otašević, ADRB
21:30 – Posmatranja teleskopom sa terase Narodne opservatorije – Branko Simonović, saradnik ADRB
Subota, 19. jun 2010.
15:00 - „METODE I TEHNIKE NAUČNO-POPULARNIH PREDAVANJA“ – Jovan Aleksić, fizičar, saradnik ADRB, finalista takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2008“
15:30 - „SUNCE U VAŠEM DOMU – korišćenje solarne energije u domaćinstvu“ – Momir Đekić, pobednik takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2010“
15:50 - „DIREKTAN PRENOS IZ CENTRA SUNCA“ – Marko Rančić, finalista takmičenja „Laboratorija slavnih (FameLab) 2010“
16:10 – „KAKO ŽIVE ZVEZDE“ – Milan Milošević, urednik sajta www.svetnauke.org, AD „ALFA“ iz Niša
16:30 - „PODSTICAJNA OKOLINA ZA UČENjE PRIRODNIH NAUKA“ – dr Mirjana Popović Božić, Institut za fiziku
17:00 – PAUZA
17:15 – „TITAN – ČUDESAN SATURNOV SATELIT“ – Dragan Lazarević, rukovodilac astronomske sekcije Prirodnjačkog društva „GEA“, Vršac
17:35 – „FIZIKALIŠEŠ LI? Predstavljanje Društva ljubitelja fizike FIZIKSI“ – mr Tatjana Marković Topalović, Šabac
18:10 - OKRUGLI STO „U SFERI POPULARNE NAUKE – šta publika voli da gleda, sluša i čita o nauci“ – Moderator Ilija Bilić, učesnici: urednik Naučne redakcije RTS-a Milica Momčilović, novinari Radio Beograda Marija Mišić i Ružica Vrhovac
19:15 – „ZVEZDANI BIOSKOP: PLANETARIJUMSKA PROJEKCIJA“ – Aleksandar Otašević, ADRB
20:00 – Poseta Astronomskoj opservatoriji u Beogradu, Zvezdarska šuma
20:15 – Polazak grupe sa platoa ispred Narodne opservatorije na Kalemegdanu;
21:00 – Okupljanje na Astronomskoj opservatoriji na Zvezdari;
21:15 – Predstavljanje posmatračkih programa i instrumenata Astronomske opservatorije (dr Miodrag Dačić) posmatranje nebeskih tela nekim od teleskopa (ukoliko uslovi dozvole); za posetioce koji dolaze pojedinačno na Astronomsku opservatoriju: autobusi 65 i 77, trolejbusi 28 i 40, za sve četiri linije – ići do poslednjih stanica na Zvezdari.
21:00 – Posmatranja teleskopom sa terase Narodne opservatorije – Branko Simonović, saradnik ADRB (važi za one koji ne idu na Astronomsku opservatoriju na Zvezdari).
Nedelja, 20. jun 2010.
11:00 – PREDSTAVA „DOBRO MESTO“ SA ZVEZDANOM PROJEKCIJOM – Pripremila Mijatović Mirjana, vaspitač; Izvodi pretškolska grupa vrtića „NEVEN“, Zvezdanu projekciju izvodi mr Nataša Stanić
12:00 – „ZVEZDANI DETEKTIVI – ASTRONOMIJA ZA DECU, PROJEKAT SVEST O UNIVERZUMU“ I DODELA NAGRADA SA LIKOVNO-LITERARNOG KONKURSA „NA TEBI JE DA OTKRIJEŠ SVEMIR“ – mr Nataša Stanić
Tokom čitavog Beogradskog astronomskog vikenda, posetioci će moći da pogledaju IZLOŽBU IZABRANIH DEČIJIH RADOVA SA LIKOVNO-LITERARNOG KONKURSA „NA TEBI JE DA OKTKRIJEŠ SVEMIR“. Izložbu pripremila i organizovala mr Nataša Stanić, ADRB.
Program XXVIII BAV-a pripremila:
Mr Nataša Stanić
Hemija u forenzici
Jun 9th
U četvrtak, 10. juna 2010. godine, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (ul. Višegradska 33) sa početkom u 20:00 časova biće održano predavanje:
Hemija u forenzici – primeri iz prakse
Predavač će biti dr Niko Radulović, docent Odseka za hemiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu. Predavanje se odžava u okviru ”Projekta podizanja kapaciteta, promocija i popularizacija fizike i prirodnih nauka”. Organizatori predavanja su Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta, niška Podružnica Društva fizičara Srbije i Astronomsko društvo ”Alfa” iz Niša, u saradnji sa Minstarstvom za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije.
Forenzične nauke su one nauke koje su od važnosti za postupke pred sudovima, jer svojim sadržajem, spoznajama i posebnim stručnim znanjima onih koji se njima bave omogućavaju i/ili pomažu sudu da utvrdi činjenice relevantne za odlučivanje. Forenzika zato predstavlja novo interdisciplinarno područje zajedničko svim naučnim granama, a u funkciji je napretka nauke i potreba pravosuđa. Teme koje obrađuje forenzička hemija se prvenstveno tiču analitike uzraka sakupljenih na mestu zločina, a u ovom predavanju biće predstavljeni neki realni primeri koji demonstriraju mogućnosti forenzičke hemijske laboratorije. Biće reči o tretiranju fizičkih dokaza i donošenju valjanih zaključaka na osnovu rezultata hemijskih analiza. Primeri će se ticati analize vlakna (identifikacija i poređenje: mikroskopija, infracrvena spektroskopija), hemija otisaka prstiju (hemijski sastav latentnog ostatka otiska), ispitivanja uzroka požara (hemija vatre; uslovi za javljanje plamena; eksplozije; skupljanje uzoraka sa mesta požara) određivanja rastojanja pucanja, analize alkohola u dahu, kao i analize kontrolisanih supstanci (kvalitativna i kvantitativna analiza amfetamina, Cannabis sativa i proizvoda, heroina i kokaina).
Izvor: Svet nauke
Kad bi svi slonovi odlučili da…
Jun 8th
Na TV ekranima se ovih dana često vrtela reklama i poziv za akciju: „Očistimo Srbiju“. Među ostalim reklamama izdvojićemo sledeću. Radi se o primeru gde se masa otpada na deponijama u Srbiji poredi sa masom od oko 100 000 afričkih slonova. Postavlja se pitanje kakva kataklizma bi se desila kada bi svi slonovi skočili u isto vreme?
Jedina kataklizma koja se desila, jeste da su autori reklame propustili nekoliko bitnih časova fizike. Pretpostavimo da 100 000 afričkih slonova dođe u Srbiju, i odluči da skače (iako je to fiziološki neizvodljivo za njih) sa platforme visoke 1 metar. Iako se radi o dosta nerealnih uslova (skok slonova, ili pad treba da se desi istovremeno za sve njih). Kolika je ukupna energija skoka slonova?
Sudar sa Jupiterom
Jun 5th
U četvrtak uveče, 3. juna 2010. godine, astronomi amateri Entoni Vizli (Anthony Wesley) iz Australije i Kristofer Go (Christopher Go) sa Filipina su detektovali sudar nepoznatog tela sa Jupiterom. Sudar se desio u 20:31h UT. Evo kompozitnog snimka koji je napravio Vizli:
Kristofer Go je napravio odličan “video snimak” ovog događaja. Možete ga pogledati ovde, a na sajtu Entoni Vizlija možete videti njegov snimak.
Za sad se ne zna koje je telo u pitanju, asteroid ili kometa, ali očekuje se da se oko mesta sudara formira tamni oblak ostataka tog tela, što se dešavalo u prethodnim sličnim slučajevima, kaže se na sajtu NASA-e.
Izvor: Spaceweather
Brajan Grin o teoriji struna [TED]
Jun 1st
Preporučujemo vam da pogledate jedno fantastično TED predavanje o teoriji struna. Predavač je čuveni teorijski fizičar i jedan od najpoznatijih fizičara teorije struna, Brajan Grin, koji je, između ostalog, i autor knjige Elegantni kosmos.
On u ovom predavanju govori o dodatnim prostornim dimenzijama i strunama kao tankim nitima koje u tim dimenzijama vibriraju i tako stvaraju sve čestice i sve sile u Univerzumum, tj. govori o teoriji struna kao objedinjujućoj teoriji koja može da da odgovor na pitanje zašto je Univerzum takav kakav jeste.
Filip Kiš i Janko Mihelić su preveli ovo predavanje na hrvatski pa na video snimku možete odabrati opciju za hrvatski prevod. A taj isti tekst možete pročitati i ovde:
_______
Godine 1919. praktički nepoznat njemački matematičar po imenu Theodor Kaluza iznio je vrlo odvažnu i, na neki način, bizarnu ideju. Rekao je da bi naš svemir mogao imati više od tri dimenzije koje svi poznajemo. Pored lijevo, desno, naprijed, nazad i gore, dolje, Kaluza je predložio da bi mogle postojati dodatne prostorne dimenzije koje iz nekog razloga još ne vidimo. More >



